Trave i djeteline
U ponudi travnih smjesa krmnih kultura su uključene najbolje sorte svjetski priznatih sjemenskih kuča koje su pogodne za naše klimatske i zemljišne uslove.
U ponudi travnih smjesa krmnih kultura su uključene najbolje sorte svjetski priznatih sjemenskih kuča koje su pogodne za naše klimatske i zemljišne uslove.
Važan je odabir travne mješavine za određen tip terena. Dobro je znati da u prirodi ne postoji trava koja bi uspijevala u svim uslovima. Zato se za travnjake obično upotrebljavaju travne mješavine koje rastu zajedno i omogućavaju da trava bude otpornija na mahovinu i bolesti te na gaženje.
Da bismo se mogli pohvaliti travnjakom moramo o njemu brinuti tokom cijele godine. Trava za svoj rast treba dosta hranjivih tvari, stoga se mora prihranjivati, najbolje specijalnim gnojivima za travu.
Proizvodnja krmnog bilja je važan izvor krme na svakom gazdinstvu. Uključivanje krmnog bilja u ratarski plodored pomaže u poboljšanju strukture tla, povećanja udjela organskih tvari u tlu, smanjuju korištenje azotnih gnojiva i herbicida što sve pridonosi trajnijoj rodnosti tla.
Djetelinsko travne smjese predstavljaju proizvodžačima krme bogat izbor hranjivih tvari. Djeteline i trave imaju različite zahtjev u pogledu tla i podneblja. U sjetvi mješavina dolaze do izražaja sve osobine jer se međusobno nadopunjavaju. Djeteline imaju dublji korijenov sistem i crpe hranu iz dubljih slojeva tla, na korijenu imaju kvržične bakterija tzv. azotofiksatore koje vežu atmosferski azot i na taj način obogaćuju tlo azotom. Suprotno njima trave imaju pliće korijenje i crpe hranu iz gornjih slojeva, te iskorištavaju azot. U slabijim uslovima rasta djetelinsko- travne smjese daju sigurniji i veći prinos.
Zahtjevi krmnih biljaka prema uslovima uspijevanja su relativno skromni u odnosu na drugo bilje. Krmne kulture su: djeteline (crvena djetelina, lucerka, smiljkita) , trave (talijanski ljulj, engleski ljulj, mačiji repak, ježevica, livadska vlasulja, prava livadarka) i stočna repa.
Djeteline imaju dublji korijenov sistem i crpe hranu iz dubljih slojeva tla, na korijenu imaju kvržične bakterija tzv. azotofiksatore koje vežu atmosferski azot i na taj način obogaćuju tlo azotom. Suprotno njima trave imaju pliće korijenje i crpe hranu iz gornjih slojeva, te iskorištavaju azot. U slabijim uslovima rasta djetelinsko- travne smjese daju sigurniji i veći prinos.
